| Dobro došli! |
|
Istorijska biblioteka je enciklopedija na srpskom jeziku u kojoj možete naći zanimljive tekstove iz oblasti političke, vojne i istorije književnosti. Takođe imamo biblioteku zanimljivih dokumentaraca sa Bi Bi Sija, Histori čenela, Diskoverija i sl. Ako smo vam se svideli, ako imate neki predlog ili konstruktivnu kritiku, upišite se u našu Knjigu utisaka. Ako biste nas radije čitali u latinici, kliknite samo na zelenu strelicu koja se nalazi u desnom gornjem uglu svake stranice. Historical Library is an encyclopedia in Serbian language in which you can find interesting texts about different subjects from political and military history as well as history of literature. We also offer the variety of BBC, History Channel, Discovery Channel etc. documentaries. If you liked us, if you have any suggestion or constructive objection, please, sign into our Guestbook. If you prefer reading us in Latin alphabet, please click the green arrow you can find in the upper right corner on each page. |
KNjIGA UTISAKA |
| Preporučujemo |
|
Srpska vojska u Bizerti podrazumeva delove srpske vojske iz Prvog svetskog rata koji su boravili u francuskoj bazi u Bizerti u Tunisu. Nakon povlačenja srpske vojske kroz Albaniju 1915. godine pojedini kontigenti su upućeni u Bizertu, kao i u druge francuske baze u severnoj Africi dok je najveći deo evakuisan na ostrvo Krf. Srpske trupe i malobrojni civili su u manjem ili većem broju tokom celog rata boravili u Bizerti. Srbi su u Bizertu dolazili u tri navrata: prvi put nakon povlačenja kroz Albaniju i evakuacije početkom 1916. godine, zatim nakon prvih velikih okršaja na Solunskom frontu iste godine i na kraju od početka 1917. godine kada su pristizali kontigenti dobrovoljaca…>>> Parsifal (nemački Parsifal) je opera nemačkog kompozitora Riharda Vagnera. Vagner ju je definisao kao Bühnenweihfestspiel - predstavu za osvećenje pozornice. Prvobitno je bila namenjena za izvođenja isključivo u njegovoj operskoj kući u Bajrojtu kraj Minhena. Bila je to njegova poslednja opera, premijerno izvedena 26. jula 1882. Dirigovao je Herman Levi, Vagnerov prijatelj jevrejskog porekla. Parsifal je zasnovan na srednjovekovnoj legendi o vitezu okruglog stola Parsifalu. O njemu su pisali veliki srednjovekovni pesnici Kretjen de Troa i Volfram fon Ešenbah….>>> |
Parsifal • Srpska vojska u Bizerti • Manastir Moštanica • Rihard Vagner • Dimitrije Davidović • Marija Mediči • Dvor u srednjovekovnim srpskim zemljama • Srednjovekovni srpski vladar • Mavro Orbin • Alarih I • Ilarion Ruvarac • Mara Branković • Justin II • Brunhilda od Austrazije • Carica Sofija • Bitka na Jarmuku • Stara srpska književnost • Justinijan II Rinotmet • Sveti Sava • Iraklije • Ktitorska delatnost svetog Save • Sulejman I Veličanstveni • Sveta Jelena • Leovigild • Konstantin IV • Pad Beograda (1521) • Andronik I Komnin • Hispanija • Vizigotska Hispanija • Simonida • Carica Teodora • Petar Veliki • Velizar • Opsada Beograda (1456) • Dekolonizacija Afrike • Muslimansko osvajanje Iberijskog poluostrva • Don Kihot • Vizigoti • Migel de Servantes • Zapadno rimsko carstvo • Karlo V • Stefan Dušan • Đaume I od Aragona • Almogaveri • |
| Rekli su | Kratke priče |
|
Nigde na svetu ne govori se o nama tako ružno kao kod nas. Što je gore, nigde na svetu ne dozvoljava se tako olako drugome da to čini kao kod nas. Miloš Crnjanski (1893—1977), srpski književnik. |
Ubistvo kralja Aleksandra u Marseju oktobra 1934. godine postavilo je pred političke autoritete Kraljevine Jugoslavije i Francuske brojna pitanja od kojih neka zaokupljaju živu pažnju i potonjih istoričara. Jedno od njih je i da li je kralj ostavio politički amanet u vidu poslednje poruke i kakav je njegov sadržaj.>>> Pišući temeljnu studiju o prvom znatnijem srpskom romanopiscu Milovanu Vidakoviću, Pavle Popović ističe čitav niz njegovih pozitivnih osobina ali napominje da je spisatelj imao i izvesnih mana, od kojih su neke postajale sve primetnije u poznom periodu njegovog života. Među ove mane ubraja i preteranu sklonost ka jelu i piću. Interesantno je da se tokom svoje polemike sa Vukom Karadžićem Vidaković pozvao i na svoje dobro poznavanje jelovnika.…>>> |
| Nedeljni izbor čitalaca | Najnovije… |
| Iz medija | Da li ste znali… |
|
20. avgust 2010. 19. avgust 2010. 6. avgust 2010. 21. juli 2010. 12. juli 2010. 23. juni 2010. 3. juni 2010. 24. maj 2010. 20. maj 2010. 19. maj 2010. 14. maj 2010. 13. maj 2010. 9. maj 2010. 7. maj 2010. 5. maj 2010. 12. april 2010. 6. april 2010. 5. april 2010. 19. februar 2010. 18. februar 2010. 17. februar 2010. 14. februar 2010. 9. februar 2010. 20. januar 2010. 11. januar 2010. U pojasu Gaze otkriveni antički predmeti — Više od hiljadu komada starog novca i antičkih predmeta nastalih 300 godina pre nove ere pronađeni su na jugu pojasa Gaze, nedaleko od pograničnog grada Rafe, saopštila je danas vlada na čijem je čelu islamistički pokret Hamas (Blic). |
Da je tvorac najsloženijeg akrostiha u staroj srpskoj književnosti Teodosije koji je u Zajedničkom kanonu svetom Simeonu i svetom Savi od sedam akrostihova iz sedam kanona obrazovao posebnu pesmu. Da je pretorijanska garda 193. godine bukvalno priredila aukciju na kojoj je prodala carski presto najizdašnijem ponuđaču. Rimski car je tako postao prebogati senator Didije Julijan koji je obećao svakom pretorijancu po 25.000 srebrnjaka (sestercija). Da je iz 15. veka sačuvano oko 28.000 štampanih knjiga. Da je srpski filozof Ksenija Atanasijević bila šikanirana tokom okupacije Beograda u Drugom svetskom ratu jer je držala predavanja o Spinozi i drugim jevrejskim misliocima da bi održavanje ovih predavanja bio jedan od razloga za njeno isključivanje iz javnog života od strane novouspostavljenih komunističkih vlasti koje je trajalo sve do početka 50-ih godina Da je Viton koledž u Ilinoisu 30. septembra 2000. godine promenio svoju maskotu, simbolično prikazanog krstaša, zbog peticije kojom je istaknuto da je prikaz krstaša nemoralan čin jer su Krstaški ratovi navodno predstavljali čin nekontrolisanog, verski motivisanog, nasilja. Da je Melit iz Sarda prvi zabeleženi hrišćanski hodočasnik u Svetu zemlju iako je praksa posećivanja mesta života i stradanja Isusa Hrista sigurno postojala i ranije. Melit je Palestinu posetio 160. godine a kasnije je praksa hodočašća postala široko prihvaćeni model ispravnog hrišćanskog ponašanja. Jedna od najznamenitijih hodočasnica iz ranog perioda istorije Crkve bila je sveta Jelena, majka cara Konstantina Velikog, za koju se u tradiciji vezuje pronalaženje Časnog krsta, jedne od najznačajnijih hrišćanskih relikvija. Interesantno je napomenuti da iako široko prihvaćena i ohrabrivana praksa obilaska Svete zemlje nikada nije u hrišćanstvu doktrinarno uobličena, poput doktrina koje u islamu regulišu obilaženje muslimanskih svetih mesta Meke i Medine. Da je Tomas Fuler (1608—1661), engleski protestantski sveštenik i rojalista, autor prve istorije krstaških ratova na engleskom jeziku. Da su u staroj Atini samo hetere tj. kurtizane nosile grudnjak (strofion). |
| Ratnici & Bitke | Žene u istoriji | Srpsko srednjovekovno pravo | Umetnost |
| Posetite našu Knjižaru >>> |

